100 godina Sportskog društva „RADNIČKI”
Sportsko društvo „Radnički” osnovano je 20. aprila 1920. godine kao Beogradski radnički sport klub – BRSK. Do Drugog svetskog rata i tokom rata imao je važnu revolucionarnu ulogu. U njegovim redovima su bila i četvorica od legendarnih Sedam sekretara SKOJ-a, stradalih u vreme Obznane, a još trojica pre toga. Iz njegovih redova poteklo je deset boraca Španskog građanskog rata i 18 narodnih heroja. U antifašističkoj borbi tokom Drugog svetskog rata, stradalo je 117 članova „Radničkog”.
Matica sportskog društva je bio fudbalski klub, kom su se prvo pridružile hazenašice (preteča ženskog rukometa), pa rvači, bokseri, šahisti i važna kulturno-prosvetna sekcija. Većina članova sportskog društva rat provodi u partizanima i ilegalnom pokretu.
Nakon rata, „Radnički” je prvo sportsko društvo koje obnavlja rad, neposredno po oslobođenju Beograda, u novembru 1944. Uz predratne klubove dolaze i košarkaši, planinari, rukometaši, odbojkaši, ragbisti, kuglaši, džudisti, kasnije i karatisti, gimnastičarke, atletičari, strelci, kik-bokseri. U svim tim sportovima, „Radnički” ima velikih uspeha. Njegovi pojedini klubovi osvojili su 40 ekipnih titula prvaka države. Najveće uspehe ostvaruje ženska rukometna ekipa koja po tri puta osvaja Kup evropskih šampionki i Kup pobednika kupova Evrope. Sportisti „Radničkog” osvojili su 14 olimpijskih medalja, 32 na svetskim i 42 na evropskim prvenstvima. „Radnički” je bio i ostao rasadnik iz koga su potekli najuspešniji treneri i sportski radnici, ali i škola života kroz koju su, negujući duh „Romantičara sa Crvenog krsta”, mnogi uz sport završavali fakultete, doktorirali i postajali univerzitetski profesori.
Sportsko društvo „Radnički” je 1975. odlikovano Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, 1979. godine Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem, Ordenom Nemanje 2000. godine, a 15.02.2020. odlikovano je Sretenjskim ordenom prvog stepena.
75 godina Jugoslovenskog SPORTSKOG DRUŠTVA „PARTIZAN“
Jugoslovensko sportsko društvo „Partizan” osnovali su pobednici nad fašizmom – partizani, po ugledu na srodne sportske uzore u drugim zemljama. Na prvom posleratnom svearmijskom prvenstvu, leta 1945. godine, rođena je ideja da se, pod okriljem Armije, najpre formira fudbalski klub. Nedugo zatim, 4. oktobra iste godine, pri današnjem Domu Vojske u Beogradu osnovan je „Partizan”, kao Fiskulturno društvo Centralnog doma Jugoslovenske armije.
U okviru Društva formirane su fudbalska, košarkaška, atletska, odbojkaška i šahovska sekcija koje su, vremenom, pridruživanjem novih sportskih grana prerastale u klubove, kojih Partizanova porodica danas broji 24.
Ostalo je zabeleženo da su prvi nastup imali fudbaleri, 6. oktobra 1945. godine, na utakmici protiv selekcije Zemuna, u kojoj je „Partizan” pobedio 4:2.
Godine 1953. „Partizan” prestaje da bude organizaciono vezan za Armiju i postaje civilno sportsko udruženje. Rezultati Partizanovih sportista neprestano nadmašuju i najsmelije snove njegovih osnivača. Brojne titule klupskih prvaka Evrope, olimpijske medalje, svetska i evropska odličja, naslovi ekipnih i pojedinačnih prvaka države i osvajača kupova, čine u svetu JSD „Partizan” jednim od najuspešnijih sportskih društava.
Pobedničkom energijom i emocijama usmerenim ka dostizanju najviših sportskih ciljeva, generacije Partizanovaca 75 godina pronose slavu osnivačkih crveno–plavih, današnjih crno–belih boja, kao i Jugoslavije i Srbije, na ponos svih koji njegovo ime u srcu nose i vole.
75 godina Sportskog društva „CRVENA ZVEZDA”
Sportsko društvo „Crvena zvezda” osnovano je 4. marta 1945. godine i od tadašnjih osam sekcija (fudbal, košarka, atletika, odbojka, plivanje, veslanje, stoni tenis, šah) danas se razvilo u izuzetnu sportsku porodicu od 36 klubova (fudbalski, košarkaški, odbojkaški, vaterpolo, džudo, rukometni, atletski, teniski, veslački, ženski košar-kaški, streljački, mačevalački, stonoteniski, hokejaški, plivački, šahovski, ženski vaterpolo, bokserski, Crvena zvezda Ginis, kik boks, karate, biciklistički, kuglaški, auto i karting, bridž, tekvondo, ragbi liga, beogradski ragbi, klub dizača tegova, bodi bilding, ženski rukometni, klub malog fudbala, skijaški, ženski fudbalski, rvački i golf). Sportsko društvo „Crvena zvezda” u pravom smislu te reči danas predstavlja jedan od najpoznatijih sportskih brendova, cenjeno i prepoznatljivo ime u svetu sporta. Od svog osnivanja „Crvenu zvezdu” je pratio kult velike sportske porodice sa harizmom i uspešnim rezultatima. Sportisti i klubovi SD „Crvena zvezda” su u prethodnih 75 godina predstavljali pravi primer dobre i skladne organizacije sa najvećim brojem navijača u ovom delu Evrope.
Klubovi SD „Crvena zvezda” su, od osnivanja do januara 2020. godine, osvojili 714 trofeja. Bili su 482 puta šampioni države, 200 puta pobednici Nacionalnog kupa, osvojili su 8 titula šampiona Evrope, 12 titula šampiona u Evropskim takmičenjima, 3 titule šampiona sveta i 9 titula Nacionalnog Super kupa.
Uspesi sa kojima se ponosimo su titule prvaka Sveta i Evrope u fudbalu 1991. godine, titula šampiona Evrope košarkašica 1979. godine, pehar Kupa pobednika kupova košarkaša 1974. godine, titula šampiona Evrope vaterpolista 2013. godine, titula šampiona Evrope atletičara 1989. godine, kao i nebrojeni uspesi i medalje naših Jasne Šekarić, Nemanje Majdova, Nenada Stekića, Zorana Manojlovića, Dragana Jovanovića, Diane Dabetić...
Stručna saradnja: SD „Radnički”, JSD „Partizan” i SD „Crvena zvezda”.
Grafička realizacija izdanja: Jakša Vlahović, akademski grafičar.
Kataloške informacije
13. april 2020.
Umetnička obrada Jakša Vlahović
Višebojni ofset „Forum” N.Sad; z.č. 13 3/4
989. 27,00 din (višebojna) 25.000
990. 27,00 din (višebojna) 25.000
991. 27,00 din (višebojna) 25.000
Tabak: 8
Na kovertima sa žigom PD (FDCx3 )
Nacrti: 989. Grb Sportskog društva „Radnički”; 990. Grb Jugoslovenskog sportskog društva „Partizan”; 991. Grb Sportskog društva „Crvena Zvezda”.
Veličina marke: 29 x 35 mm
Važi neograničeno.